DISELEKSIJA

Disleksija je poremećaj u učenju čitanja i pored postojanja normalne inteligencije, dobrog vida i sluha, sistematske obuke, adekvatne motivacije i ostalih povoljnih edukativnih psiholoških i socijalnih uslova. Disleksija predstavlja značajno neslaganje između stvarnog (postojećeg) i očekivanog nivoa čitanja u odnosu na mentalni uzrast (Golubović, 2000). a disleksijom se često ispoljava i disgrafija (smetnje u pisanju) i diskalkulija (smetnje u računanju).

DISELEKSIJA

Disleksija je poremećaj u učenju čitanja i pored postojanja normalne inteligencije, dobrog vida i sluha, sistematske obuke, adekvatne motivacije i ostalih povoljnih edukativnih psiholoških i socijalnih uslova. Disleksija predstavlja značajno neslaganje između stvarnog (postojećeg) i očekivanog nivoa čitanja u odnosu na mentalni uzrast (Golubović, 2000). a disleksijom se često ispoljava i disgrafija (smetnje u pisanju) i diskalkulija (smetnje u računanju).

KADA I KAKO
SE JAVLJA?

Disleksija se javlja u najranijem detinjstvu i obično se otkriva u ranom školskom dobu, kada dete počinje da savladava veštine čitanja i pisanja. Disleksična deca su prosečne ili natprosečne inteligencije, izrazito kreativna, s razvijenim posebnim, vizuelnim, stilom mišljenja. Odstupanja u ranom razvoju deteta mogu najaviti pojavu poteškoća u učenju čitanja. Deca s disleksijom pri čitanju menjaju redosled slova ili slogova u reči, zamenjuju ili izostavljaju neka slova, menjaju, dodaju ili izostavljaju pojedine reči. Disleksična deca opisuju da im se pri čitanju reči okreću u različitim smerovima, da slova „igraju”, da ne mogu da uhvate red, ili da se rečenice stapaju.

KADA I KAKO SE JAVLJA?

Disleksija se javlja u najranijem detinjstvu i obično se otkriva u ranom školskom dobu, kada dete počinje da savladava veštine čitanja i pisanja. Disleksična deca su prosečne ili natprosečne inteligencije, izrazito kreativna, s razvijenim posebnim, vizuelnim, stilom mišljenja. Odstupanja u ranom razvoju deteta mogu najaviti pojavu poteškoća u učenju čitanja. Deca s disleksijom pri čitanju menjaju redosled slova ili slogova u reči, zamenjuju ili izostavljaju neka slova, menjaju, dodaju ili izostavljaju pojedine reči. Disleksična deca opisuju da im se pri čitanju reči okreću u različitim smerovima, da slova „igraju”, da ne mogu da uhvate red, ili da se rečenice stapaju.

SIMPTOMI

SIMPTOMI

  • Ne može da zapamti oblik slova;
  • Ne može da dovede u vezu štampano i pisano slovo;
  • Ne može da podeli reč na glasove ili da od datih glasova sastavi reč (nemogućnost fonološke analize i sinteze glasova u reči);
  • Često zamenjuje vokale unutar reči;
  • Zamenjuje slova koja su slična po obliku;
  • Zamenjuje slova koja su fonetski slična (b-p, d-t, g-k, m-n itd.);
  • Pravi zastoje pred početak reči;
  • Čitaja slovo po slovo ili slog po slog;
  • Ponavlja slovo ili slog;
  • Preskače kratke reči u čianju (veznike, predloge…)
  • Preskače slova, reči i redove;
  • Ne poštuje ortografskia pravila (zarez, tačku);
  • Sporo i nesigurno čita;
  • Ne razume pročitano, zbog čega ima teškoće u donošenju zaključaka;
  • Zamenjuje, izostavlja i dodaje slova i slogove unutar reči (on-ne, je-ej, mi-im, brod – borod, vrata – trava, novi – vino…)

DISGRAFIJA

Disgrafija je poremećaj u učenju pisanja ili sticanju sposobnosti pisanja i pored postojanja normalne inteligencije, dobrog vida i sluha, odgovarajuće edukacije i socijalnih uslova. (Golubović, 1998).

DISGRAFIJA

Disgrafija je poremećaj u učenju pisanja ili sticanju sposobnosti pisanja i pored postojanja normalne inteligencije, dobrog vida i sluha, odgovarajuće edukacije i socijalnih uslova. (Golubović, 1998).

SIMPTOMI
DISGRAFIJE SU:

SIMPTOMI
DISGRAFIJE SU:

  • nedovoljno uočavanje razlika između slova sličnih po obliku,
    zbog čega dolazi do njihove zamene;
  • teškoće sa zapamćivanjem slova;
  • izokretanje na suprotnu stranu, izokretanje gore-dole;
  • pisanje s desna u levo „ogledalsko pismo“;
  • neuredan rukopis
  • tekst je loše postavljen u prostoru, bez jasno određenih margina;
  • redovi su ulomljeni, talasasti i/ili silaze koso;
  • reči su između sebe stisnute ili je prostor između njih neujednačen;
  • česta su ispravljanja
  • slova docrtavanjem delova slova „retuširana“,
  • slova su uglasta, okrugline su spljoštene;
  • slova se ne nadovezuju, nego se često sudaraju, jedna naležu na druga;
  • slova su neskladno velika ili jako mala, veličina slova varira
    u dužim rečima;
  • zamenjivanje sličnih slova, kako grafički tako i fonetski slična slova;
  • umetanje i izostavljanje slova (kao i u čitanju);
  • izvrtanje redosleda slova (kao u čitanju);
  • pisanje dve ili više reči zajedno.